Unija Kvarnera u potpunosti osuđuje jučerašnje nasilje zabilježeno na prosvjedu u Rijeci. Dozvoljeno je imati različiti stav ali je u potpunosti krivo, štetno i zakonski nedozvoljeno koristiti nasilne metode ugrožavajući sigurnost i zdravlje drugih građana.
Unija Kvarnera podržava svaki civilizirani prosvjed protiv svakog oblika totalitarnih režima, ali istovremeno izražava žaljenje da se je na jučerašnjem prosvjedu protiv jednog režima i jedne ideologije koristila ideologija jednog drugog totalitarnog režima. Takav pristup vodi k podjelama u društvu, predstavlja manipulaciju s osjećajima građana i u potpunoj je suprotnosti s modernim europskim vrijednostima i rezolucijama koje osuđuju sve totalitarne ideologije, fašizam, nacizam i komunizam.
Grad Rijeka je prvi grad na svijetu koji je okusio strahote i teror talijanske fašističke ideologije ali i grad koji je doživio likvidacije i progon stanovištva od strane jugoslavenskog komunističkog režima.
Imajmo pijetet prema onima koji su patili, čiji su najbliži stradali ili su raseljeni, nemojmo se hraniti propalim ideologijama već okrenimo list povijesti gradeći društvo bez nasilja temeljeno na slobodi, uvažavanju, različitosti, napretku i razvoju.
Konferencija za medije županijskih vijećnika s otoka Krka Tončija Hrabrića, Darija Vasilića i Neda Pinezića u Krku 6. 11. 2025.
Prometni problemi na otoku Krku za vrijeme trajanja glavne turističke sezone
Nakon završetka glavne turističke sezone u kojoj se ostvaruje oko 80% ukupnog godišnjeg turističkog prometa, vrijeme je za osvrt na sve ono što bi se trebalo unaprijediti do iduće glavne sezone.
Uvod
Otok Krk s udjelom od gotovo 40% ima najveći turistički promet u PGŽ od svih subregija. S 60.000 postelja u stanovima za odmor otok je dodatno opterećen nekomercijalnim turističkim prometom po istoj dinamici kao i s komercijalnim s neznatno manjim kapacitetom.
Krk je ujedno i tranzitni koridor za većinu cestovnog prometa prema otocima Cresu i Lošinju i manjim dijelom prema otoku Rabu.
U špici turističke sezone na otoku Krku boravi oko 150.000 ljudi dnevno i još u tranzitu prema i od ostalih kvarnerskih otoka se krčkim prometnicama dnevno kreće oko 5.500 vozila, s približno 13.000 putnika. ( Godišnje se na liniji Valbiska – Merag preveze oko pola milijuna vozila, od čega 2/3 ljeti. )
Dnevno Krčki most, računajući oba smjera, prema godišnjem prosjeku prelazi oko 13.000 vozila a u špici ljeta čak 30.000 vozila.
Dodatno opterećenje na dnevnoj bazi predstavlja promet teretnih vozila koja opskrbljuju sve kvarnerske otoke.
Većina tog prometa odvija se državnim cestama D 102 ( Krčko most – Baška) i D 104 (Šepić – Valbiska).
Prema dinamici prometa na godišnjoj razini ove dvije prometnice su „jače“ od autoceste Zagreb – Split.
Kapacitet prometnica i prometna rješenja
Stanje ovih prometnica nije zadovoljavajuće s obzirom na količinu i intenzitet prometa kojega prihvaćaju. Neadekvatan način rješenja prometa za Crikvenicu i za Krk na kružnom križanju Šmrika stvara najduže kolone u Hrvatskoj koje u dane vikenda dosežu 20 kilometara. Na kružnom križanju Omišalj također nije riješena mogućnost prvenstva prolaza državnom cestom u odnosu na lokalnu što također doprinosi zastoju u prometu. Križanje Šepić je također jedna od točaka zastoja u prometu dok su križanja Nenadić, Vela ravnica i Skrbčići – Pinezići izuzetno opasna za uključenje u promet. Navedene državne ceste nemaju izgrađene biciklističke staze, izuzev dionice Šepić – Punat, što također doprinosi većoj nesigurnosti za sve sudionike u prometu uz utjecaj na usporavanje prometa. Glavne prometnice na otoku Krku nisu u cjelosti opremljene zaštitnim ogradama za sprečavanje nekontroliranog izlaska na prometnice stoke na ispaši kao i divljači. Divljač ima svoje koridore kojima se kreće u noćnim satima kada je intenzitet prometa u opadanju ali imajući u vidu da je ukupan promet gotovo jednak prometu na hrvatskim autocestama onda bi se i rješenja koja su primjenjena na autocesta trebala prenijeti i na državne ceste D102 i D 104.
Stalno odgađanje saniranja „prometnih čepova“ zbog planirane izgradnje dionice autoceste Križišće – Žuta Lokva i nove otočne prometnice Voz – Kuka nije prihvatljivo. Prometni problemi rastu iz godine u godinu i prijete da će do izgradnje navedenih novih prometnica doći do razine potpunog prometnog kolapsa na otoku Krku.
Struka sigurno može ponuditi odgovarajuća rješenja koja ne moraju biti preskupa ni prezahtjevna.
Žurne službe na otoku Krku
Na sve to žurne službe otoka Krka su potkapacitirane. Županijski zavod za hitnu medicinu ima isti broj timova u ljetnim i u zimskim mjesecima (dva tima) koji su stacionirani u Krku. Najviše dislocirani dijelovi otoka poput Baške, Šila, Omišlja i u najidealanijim situacijama ne mogu dobiti odgovarajuću hitnu medicinsku pomoć kopnenim putem. Uz to se posljednjih godina javlja i problem funkcioniranja ordinacija obiteljske medicine pri domu zdravlja kao i turističkih ambulanti po jedinicama lokalne samouprave pa i to pojačava pritisak prema hitnoj medicinskoj pomoći u domu zdravlja Krk.
Policijska postaja Krk također ima nedostatan broj policijskih službenika za obavljanje svih poslova iz svoje nadležnosti i također su svi koncentrirani u gradu Krku.
Nešto je bolja situacija s vatrogasnim snagama zahvaljujući prisutnosti DVD-a u gotovo svakoj općini što se u više navrata pokazalo ključnim za gašenje požara u začetku. Novi vatrogasni dom na križanju Šepić predstavlja dobro došlo pojačanje a vjerojatno će se i ta točka morati ojačati u ljetnim mjesecima za intervencije kod prometnih nezgoda a možda bi tu mogao biti i punkt dodatnog sezonskog tima hitne medicinske pomoći.
Dislocirani timovi hitne pomoći su potrebni za trajanja glavne turističke sezone i to osobito prema Općini Baška, Općini Dobrinj, Općini Omišalj.
Jedinice lokalne samouprave i Primorsko – goranska županija mogu zajednički pokrenuti program stambenog zbrinjavanja deficitarnih kadrova u medicinskoj struci. Na isti način zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova moglo bi se pokrenuti stambeno zbrinjavanje policijskih službenica i službenika na otoku. Mi na otoku ne možemo utjecati na plaće koje bi zbog viših troškova života trebale biti kod nas više nego na nekim drugim područjima Republike Hrvatske ali možemo kroz besplatno stanovanje pridonijeti većoj vrijednosti tih plaća.
Promet na moru
Na moru, u pomorskom prometu se bilježi znatno povećanje plovidbe dnevnih čartera, uglavnom glisera pa raste i broj opasnih situacija, osobito glisiranja na premaloj udaljenosti od obale. Taj će problem u narednim godinama eskalirati i tu treba razmišljati o mogućim rješenjima učinkovite kontrole ne samo većom prisutnošću pomorske policije i kapetanije na moru već možda i postavljanjem radarskih kamera na određenim punktovima i sličnim rješenjima moderne tehnologije.
More se kao medij za rasterećenje cestovnog prometa izuzetno slabo koristi. U usporedbi s ostalim pomorskim zemljama na Mediteranu i u Skandinaviji naš dužobalni linijski promet, morski promet između otoka u javnom linijskom prijevozu u našoj županiji slabo je razvijen. Ljetne brzobrodske linije povezane s kopnenim autobusnim linijskim prijevozom, linije malim trajektima za prijevoz biciklista i motorista između kopna i otoka , otoka i otoka, znatno bi pridonijele rasterećenju glavnih cestovnih prometnih pravaca. U tom smislu smo čak otišli i korak u natrag u odnosu na vrijeme kad su Šilo i Crikvenica bili povezani trajektnom linijom kao i Baška sa Senjom i Loparom.
I u ovom slučaju struka i primjeri dobre prakse u zemlja s kojima se volimo uspoređivati mogu ponuditi kvalitetna rješenja.
Prometne nesreće na otoku Krku
Na kraju se treba osvrnuti i na crnu bilancu stradavanja u prometu na otoku Krku. Posebno žalosti stradanje mladih vozačica i vozača ali i svih drugih dobnih skupina. Preventivne represivne mjere nisu popularne ali mogu spasiti nečiji život. Osobito se to odnosi na sustavnu kontrolu motociklista koji nerijetko upravljaju neregistriranim vozilom bez odgovarajuće vozačke dozvole, ne nose zaštitnu kacigu, nemaju istaknutu registarsku pločicu i slično. Jednostavno će se morati raditi ciljane kontrole prometa na određenim lokacijama u određeno vrijeme i prema ciljanim, najugroženijim i najopasnijim sudionicima u prometu. To su u prvome redu motociklisti i vozači romobila.
Naravno da na duži rok treba planirati i uvesti sustav učenja prometne kulture i vještine upravljanja vozilima već od najranijeg uzrasta u osnovnim školama. Po ovom pitanju od velike pomoći može biti tješnja suradnja Županijskog savjet za sigurnost prometu s jedinicama lokalne samouprave i ravnateljima osnovnih škola.
Ovim putem upućujemo apel svim nadležnim tijelima da zajedno s nama već od sutra sjednu za stol i pomognu nam u rješavanju ovih pitanja.
Tonči Hrabrić HSP
Darijo Vasilić PGS
Nedo Pinezić Unija Kvarnera
Unija Kvarnera svoju ulogu u zaštiti javnog interesa svih mještana Općine Kostrena shvaća krajnje ozbiljno. Dosljedno ćemo se zalagati za javno, transparentno i odgovorno postupanje te donošenje odluka — upravo onako kako smo to naglašavali tijekom izborne kampanje.
Prije današnje konstituirajuće sjednice, aktivno smo sudjelovali u službenim postizbornim pregovorima s listom g. Vranića. Na tim smo sastancima jasno i otvoreno predstavili naše stavove i ciljeve, u skladu s programom i povjerenjem koje smo dobili od naših birača.
Snimka Torpedo media
Dana 6.3 delagacija Unije Kvarnera održala je press konferenciju naziva ZA STADION KANTRIDU I UREĐENJE ZAPADNOG DJELA GRADA.
Ispred Unije Kvarnera bili su prisutni Mihael Lukić, Danko Baćac i Robert Salečić, a kao stručna osoba vezana uz projekt Siniša Zdjelar.
Robert Salečić je naglasio dosadašnje aktivnosti vezane uz stadion na sjednicama GV-a, te pokretanje peticije i procedure za referendum. Naglasio je da je gradonačelnik pristao na referendum
Unija Kvarnera pokreće peticiju i predlaže održavanje referenduma!
Na 33. sjednici GV-a Rijeke potegao sam pitanje referenduma o stadionu Kantrida !! Potaknut učestalim manipuliranjem javnog prostora od strane ''Inicijative za Kantridu'' gdje široke mase ljudi imaju dojam da je većina građana protiv projekta stadiona sa neboderima. Stav Unije Kvarnera i moj osobni stav je da ako već grad nije bio sposoban Kantridu srediti sa vlastitim sredstvima u proteklih 30-tak godina , potrebno je dozvoliti ljudima s idejom i kapitalom da to ostvare, naravno vodeći računa o javnom interesu.
Unija Kvarnera u potpunosti podržava građansku inicijativu bojkota trgovina 24.01. Troškovi hrane i ostalih temeljnih životnih potreba su u Hrvatskoj nedopustivo visoki. Standard građana je među najnižim u Europskoj uniji. Mnogi naši sugrađani teško uspijevaju financijski dočekati kraj mjeseca. Hrana u Hrvatskoj je bezobrazno skupa, skuplja nego u većini država Europske unije.
Unija Kvarnera je i do sada javno ukazivala na nedopustivo visoke cijene u hrvatskim trgovinama. Javno smo otvorili temu manipuliranja sa pakovanjima toaletnog papira na štetu potrošača. Javno smo ukazali da identični proizvodi
Županijska skupština
Primorsko-goranske županije
KLUB ČLANOVA AM-UK
Rijeka, 02.12.2024.
Županijska skupština
Primorsko-goranske županije
n/r predsjednika
gdina. Marka Borasa Mandića
Oliver Filipas, Iva Krivičić Miočić, Dino Cesarić, Egidio Sepčić (gradski vijećnik IDS-a)
Autor fotografije: Walter Salković
Klub zastupnika IDS-PGS-Unija Kvarnera u Hrvatskom saboru jasno je i nedvosmisleno stao na stranu hrvatskih građana koji pružaju usluge smještaja u svojim domaćinstvima, domaćih ljudi koji su svoju životu ušteđevinu uložili u smještaj te u direktnom kontaktu s gostom pružaju jedinstveni doživljaj Hrvatske svojim gostima. Istovremeno, kroz tu djelatnost, omogućavaju sebi mirniju starost, svojoj djeci školovanje i budućnost i bore se svojim snagama za svoju egzistenciju, ne moleći državu za milost.
Marko Boras Mandić iz Unije Kvarnera za sebe će reći kako je u županijskoj politici više od dva desetljeća. Najprije kao županijski vijećnik u više mandata, zatim kao dožupan osam godina i sada prvi put kao predsjednik Županijske skupštine.
I to iz redova oporbe koja, barem kad je riječ o Skupštini Primorsko-goranske županije, uvijek nekako nađe zajednički jezik s izvršnom vlašću koja u ovom mandatu nema parlamentarnu većinu.
Video-konferencije
ZAGREB – „Poreznim reformama najviše pogođeni mali obiteljski iznajmljivači koji su okosnica turizma u Hrvatskoj. Potrebno je jasno definirati tko je iznajmljivač u domaćinstvu, odnosno napraviti razliku u poreznom opterećenju između rentijera i iznajmljivača u domaćinstvu“, poručio je saborski zastupnik i predsjednik IDS-a Dalibor Paus na danas održanoj konferenciji za medije u Hrvatskom saboru na temu poreznih izmjena na kojoj su, uz njega, sudjelovali i saborski zastupnik IDS-a Loris Peršurić te član senata Unije Kvarnera Nedo Pinezić. Za ovaj sedmi krug porezne reforme Paus istaknuo kako je, s obzirom na lokalne prilike i specifičnosti potrebno
Podrška Dariju Vasiliću za župana !
Danas sam ispred Unije Kvarnera dao podršku kolegi Dariju Vasiliću u njegovoj mogućoj kandidaturi za župana Primorsko - goranske županije. Darija znam 25 godine, surađivali smo puno puta, uvijek odmjeren i usmjeren na projekte od općeg interesa. Kao gradonačelnik grada Krka postigao je zaista zapažene rezultate. Grad Krk je više puta nagrađivan kao najuspješniji grad u Hrvatskoj.! Demografija, gospodarstvo, ekologija, obrazovanje, komunalni standard i još mnogo toga, sve su to polja gdje se Darijo dokazao da zna i da može podizati standarde dobrog javnog gospodarenja. Darijo kao kandidat za župana bio bi pravi izbor, čovjek koji može mnoga svoja dosadašnja iskustva ugraditi u razvoj naše regije. Ukoliko potvrdi kandidaturu, moju podršku će imati, a vjerujem i jako velikog broja građana!
Marko Boras Mandić.
Tako se može protumačiti set zakona koji su promovirani ili su saborskoj proceduri ili su već na snazi. Zakon o turizmu sadrži klauzule o zabrani izdavanja novih rješenja za legalno iznajmljivanje smještaja turistima ako se prema određenoj metodologiji zaključi da je destinacija u prekomjernom turizmu. To na prvu zvuči čak i razumno ali se pri kreiranju takvog zaključka uzimaju u obzir samo registrirani turistički kapaciteti kao oni na koje se restrikcija odnosi iako u izračunu opterećenja čak i veću težinu imaju tako zvani „nekomercijalni turistički kapaciteti“ odnosno stanovi i kuće za povremeni boravak, „za odmor“. Zakon ne predviđa restrikciju izgradnje takvih stanova za prodaju niti novih turističkih kapaciteta u tako zvanom skupnom smještaju kao što su hoteli,
2. Odluka o ribogojilištima nije usvojena nakon javne rasprave kod lokalnog stanovništva.
3.Moramo se upitati da li se takve odluke mogu donositi dizanjem ruku nekoliko političara koji su totalno neupućeni u tu vrstu gospodarstva, ili je za takve poslove potrebno nekoliko prethodnih stručnih ispitivanja i savjetovanja s građanima koji će trpiti moguće posljedice loših odluka.
4. Tko ima hrabrosti, ili bahatosti, da može donositi odluke na štetu svojih sugrađana, a da se nije upitao da li nam to koristi ili šteti.
5. Velika većina građana se protivi navedenoj lokaciji uzgajališta, pa i oni koji se ne izjašnjavaju, već šute iz samo njima znanih razloga.
Dobili smo nikad više glasova kao regionalne stranke #UnijaKvarnera #Pgs #Ids na Kvarneru! Ali ….
igraš utakmicu u kojoj ti oduzmu pola terena (županije) i onda da bi pobjedio moraš zabiti gol s 55 metara, dok tvoji suparnici mogu bez problema doći do tvog šesnajsterca (D’Hondt).
I onda ti dodatno prije početka utakmice još i izbace igrača (Matulji). Dragi ljudi, unatoč svemu tome regionalne stranke su pošteno i uzdignuta čela odigrale ovu utakmicu, osvojile 33.000 glasova i za to dobile 2 mandata. Dok su neki za 68.000 dobili 6 mandata, ili za 43.000 4 mandata.
Eto možda da više djecu u školi ne učimo da je 2 i 2 = 4 kad očito nisu.
Biraš između sadašnjosti, prošlosti i budućnosti 🫵
Ispred nas je još jedan dan kampanje, pa dan izborne šutnje pa dan izbora. Iako obično političari šalju zahvalu biračima nakon izbora, naravno ako ostvare svoje izborne ciljeve, ja sam to odlučio napraviti, pomalo netipično dva dana prije izbora. Zašto?
Prvo isprika što smo ovih dva tjedna privatizirali javni prostor i
Aktivno sam se bavio politikom i prije dvadesetak godina kad je na parlamentarnim izborima s lista regionalnih stranaka u Sabor ušlo šest predstavnika. Vrijeme je opet za takve pobjede, neka vide da nas ima. U cjelokupnoj kampanji koje me zbog njezine vulgarnosti sram, mi smo oni koji vraćaju vjeru i nadu našim ljudima, stoga baš kao što vjerujem da će se “Rijeka” vratiti na Kantridu, vjerujem da će se i regionalizam na velika vrata vratiti u Sabor, zaključio je Boras Mandić (Novi list)
Veliko HVALA
svima na dolasku i podrsci našoj jakoj regionalnoj opciji Istre i Kvarnera,
Prepuna sala u hotelu "Maritim" u Krku dala je cestim aplauzima podrsku #daliborpaus #darijovasilic #markoborasmandic
Lista broj 8 u 8. Izbornoj jedinici i redni broj 14 Marko Boras Mandić -Unija Kvarnera
Život na otocima, ma koliko jadranski otoci čarobni bili, teži je i skuplji od života na kopnu, a na udaljenijima nerijetko i surov. Život na otocima i bila je glavna tema tribine regionalnog bloka PGS/IDS/Unija Kvarnera što je večeras održana u Cresu. Zakon o otocima, donesen u Saboru početkom 2000-ih,a
Održana tribina regionalne koalicije IDS PGS UNIJA KVARNERA u Crikvenici.
Sadržajna, vedra i zanimljiva tribina privukla je veliki broj građana i simpatizera naših stranaka.
Idemo po povjerenje građana, uvijek uz Rijeku i Kvarner, neka se glas našeg kraja čuje i u Hrvatskom saboru 🫵
Lista br. 8 kandidat br. 14 🫵