PGS-IDS-Unija Kvarnera Cresa o najavljenoj poreznim opterećenjima obiteljskog smještaja

Oliver Filipas, Iva Krivičić Miočić, Dino Cesarić, Egidio Sepčić (gradski vijećnik IDS-a)
Autor fotografije: Walter Salković
Klub zastupnika IDS-PGS-Unija Kvarnera u Hrvatskom saboru jasno je i nedvosmisleno stao na stranu hrvatskih građana koji pružaju usluge smještaja u svojim domaćinstvima, domaćih ljudi koji su svoju životu ušteđevinu uložili u smještaj te u direktnom kontaktu s gostom pružaju jedinstveni doživljaj Hrvatske svojim gostima. Istovremeno, kroz tu djelatnost, omogućavaju sebi mirniju starost, svojoj djeci školovanje i budućnost i bore se svojim snagama za svoju egzistenciju, ne moleći državu za milost.

Samostalni i ponosni na svoje naslijeđe, očigledno predstavljaju opasnost nadirućem kapitalu koji želi graditi apartmanska naselja na obali i ostvariti profit uz jeftinu radnu snagu. Stav je naših stranaka da od turizma korist treba imati domaće stanovništvo, a ako te koristi nema, onda turizam nema smisla.

Naš način života, kulturno i povijesno nasljeđe, očuvanost krajolika i naši izvorni poljoprivredni proizvodu – rezultat su rada našeg čovjeka. Ne postoji investitor koji će se uložiti trud koji mi ulažemo u soljenje ribe, branje ulika, čuvanje ovaca, pjevanje naših pjesama. Stoga taj doživljaj, toplinu dočeka gostiju, brigu o njihovim potrebama, jedino možemo pružiti mi, ljudi koji su tu s gostima svaki dan.

Dino Cesarić (predsjednik podružnice IDS - Cres):

Ovi prijedlozi zakona ne uvažavaju lokalne specifičnosti. Razlika između „rentijera“ i „domaćina“ je loše postavljena. Lokalne zajednice odnosno općine i gradovi trebaju imati veću slobodu o odlučivanju o zonama i visinama poreza na dohodak ovisno o pojedinoj zoni. Povećanje poreza je iznimno visoko. Tamo gdje je primjerice sada 45 EUR po krevetu, prijedlog zakona određuje minimalno 150 EUR po krevetu. Ne mogu biti u istoj kategoriji Cres, Orlec, Beli, Martinšićica i slično. Treba imati na umu da je većina domicilnih iznajmljivača koji su u manjim sredinama ljudi koji su ulagali u nekretninu svojim radom i iz nje sad krpaju svoj dohodak. Oni su ti koji pružaju izvorni doživljaj našeg kraja.

Iva Krivičić Miočić gradska vijećnica iz redova PGS-a

Posebno treba upozoriti da više noćenja od naših domaćih ljudi koji iznajmljuju apartmane i sobe, ostvaruju oni koji ugošćuju „prijatelje“ – primjerice na području Cresa oko 20% je više tog nereguliranog, nekomercijalnog smještaja od nas iznajmljivača koji pošteno prijavljujemo svakog gosta, dočekujemo ga i brinemo se za njegov boravak. Podaci Turističke zajednice za 2020. godinu bili su iznenađujući za sve nas. Pokazalo se je više noćenja ostvareno u takozvanom nekomercijalnom smještaju koji je itekako komercijalan nego kod reguliranih iznajmljivača koji plaćaju sva davanja. Tražimo da Vlada prvo uvede red na tržište prije nego što iznajmljivače napadne novim, drastično višim porezima.

Oliver Filipas povjerenik Unije Kvarnera za Cresko-lošinjsko otočje:

Pružanje usluga smještaja u domaćinstvu je izvorni hrvatski proizvod. Mi živimo naš turizam i živimo s našim gostima. To je način življenja na otocima. Danas su na otoku Cresu svi hoteli zatvoreni. Jedini koji nude smještaj gostima su privatni iznajmljivači. Da bi preživjeli na našim škoijma, nudimo svoje usluge smještaja, ali i jedinstvenog doživljaja Hrvatske. Hoće li to strani kapital sa stranim radnicima moći ponuditi? Neće! Turizam je doživljaj i mi ga najbolje nudimo. Nama u Hrvatskog ne trebaju zatvoreni resorti, ne trebaju nam izmišljene priče. Mi smo gostoljubivi ljudi kojima se gosti vraćaju. Zašto to uništiti? Vlada nema odgovor na ovo pitanje. Porezno opterećenje dugoročnog i kratkoročnog najma u novim prijedlozima zakona nije riješeno. Ministri financija i turizma pokazali su se nestručni u jednostavnim izračunima. Ne uzimaju u obzir da u kratkoročnom najmu iznajmljivači na sebe preuzimaju troškove režija, čišćenja, dočeka gostiju, provizija agencija kako domaćih tako i platformi za rezerviranje, svog rada na dočeku i brizi o gostima, održavanju i čišćenju objekta i svih drugim troškovima. Uzimaju se primjeri o prihodima od 40.000 EUR, a stvarni su podaci da većina iznajmljivača prihoduje četiri do sedam tisuća eura po jedinica a da su troškovi iznajmljivanja više od polovice tog iznosa.

Stoga se protivimo ovakvim paušalnim i neutemeljenim izmjenama cijelog paketa zakona te tražimo pravednu raspodjelu poreznog opterećenja. Protivimo se poreznoj represiji prema iznajmljivačima, a ujedno skretanje prihoda od turizma prema stranim investitorima koji traže jeftinu, nedomicilnu radnu snagu koja ne može gostima kvalitetno prezentirati sve ono što Hrvatska jest. Našu tradiciju i naš način života možemo najbolje predstaviti mi koji i dalje živimo na ovim škojima, koliko god to teško bilo.