Konferencija za medije županijskih vijećnika s otoka Krka Tončija Hrabrića, Darija Vasilića i Neda Pinezića u Krku 6. 11. 2025.
Prometni problemi na otoku Krku za vrijeme trajanja glavne turističke sezone
Nakon završetka glavne turističke sezone u kojoj se ostvaruje oko 80% ukupnog godišnjeg turističkog prometa, vrijeme je za osvrt na sve ono što bi se trebalo unaprijediti do iduće glavne sezone.

Uvod
Otok Krk s udjelom od gotovo 40% ima najveći turistički promet u PGŽ od svih subregija. S 60.000 postelja u stanovima za odmor otok je dodatno opterećen nekomercijalnim turističkim prometom po istoj dinamici kao i s komercijalnim s neznatno manjim kapacitetom.
Krk je ujedno i tranzitni koridor za većinu cestovnog prometa prema otocima Cresu i Lošinju i manjim dijelom prema otoku Rabu.
U špici turističke sezone na otoku Krku boravi oko 150.000 ljudi dnevno i još u tranzitu prema i od ostalih kvarnerskih otoka se krčkim prometnicama dnevno kreće oko 5.500 vozila, s približno 13.000 putnika. ( Godišnje se na liniji Valbiska – Merag preveze oko pola milijuna vozila, od čega 2/3 ljeti. )
Dnevno Krčki most, računajući oba smjera, prema godišnjem prosjeku prelazi oko 13.000 vozila a u špici ljeta čak 30.000 vozila.
Dodatno opterećenje na dnevnoj bazi predstavlja promet teretnih vozila koja opskrbljuju sve kvarnerske otoke.
Većina tog prometa odvija se državnim cestama D 102 ( Krčko most – Baška) i D 104 (Šepić – Valbiska).
Prema dinamici prometa na godišnjoj razini ove dvije prometnice su „jače“ od autoceste Zagreb – Split.
Kapacitet prometnica i prometna rješenja
Stanje ovih prometnica nije zadovoljavajuće s obzirom na količinu i intenzitet prometa kojega prihvaćaju. Neadekvatan način rješenja prometa za Crikvenicu i za Krk na kružnom križanju Šmrika stvara najduže kolone u Hrvatskoj koje u dane vikenda dosežu 20 kilometara. Na kružnom križanju Omišalj također nije riješena mogućnost prvenstva prolaza državnom cestom u odnosu na lokalnu što također doprinosi zastoju u prometu. Križanje Šepić je također jedna od točaka zastoja u prometu dok su križanja Nenadić, Vela ravnica i Skrbčići – Pinezići izuzetno opasna za uključenje u promet. Navedene državne ceste nemaju izgrađene biciklističke staze, izuzev dionice Šepić – Punat, što također doprinosi većoj nesigurnosti za sve sudionike u prometu uz utjecaj na usporavanje prometa. Glavne prometnice na otoku Krku nisu u cjelosti opremljene zaštitnim ogradama za sprečavanje nekontroliranog izlaska na prometnice stoke na ispaši kao i divljači. Divljač ima svoje koridore kojima se kreće u noćnim satima kada je intenzitet prometa u opadanju ali imajući u vidu da je ukupan promet gotovo jednak prometu na hrvatskim autocestama onda bi se i rješenja koja su primjenjena na autocesta trebala prenijeti i na državne ceste D102 i D 104.
Stalno odgađanje saniranja „prometnih čepova“ zbog planirane izgradnje dionice autoceste Križišće – Žuta Lokva i nove otočne prometnice Voz – Kuka nije prihvatljivo. Prometni problemi rastu iz godine u godinu i prijete da će do izgradnje navedenih novih prometnica doći do razine potpunog prometnog kolapsa na otoku Krku.
Struka sigurno može ponuditi odgovarajuća rješenja koja ne moraju biti preskupa ni prezahtjevna.

Žurne službe na otoku Krku
Na sve to žurne službe otoka Krka su potkapacitirane. Županijski zavod za hitnu medicinu ima isti broj timova u ljetnim i u zimskim mjesecima (dva tima) koji su stacionirani u Krku. Najviše dislocirani dijelovi otoka poput Baške, Šila, Omišlja i u najidealanijim situacijama ne mogu dobiti odgovarajuću hitnu medicinsku pomoć kopnenim putem. Uz to se posljednjih godina javlja i problem funkcioniranja ordinacija obiteljske medicine pri domu zdravlja kao i turističkih ambulanti po jedinicama lokalne samouprave pa i to pojačava pritisak prema hitnoj medicinskoj pomoći u domu zdravlja Krk.
Policijska postaja Krk također ima nedostatan broj policijskih službenika za obavljanje svih poslova iz svoje nadležnosti i također su svi koncentrirani u gradu Krku.
Nešto je bolja situacija s vatrogasnim snagama zahvaljujući prisutnosti DVD-a u gotovo svakoj općini što se u više navrata pokazalo ključnim za gašenje požara u začetku. Novi vatrogasni dom na križanju Šepić predstavlja dobro došlo pojačanje a vjerojatno će se i ta točka morati ojačati u ljetnim mjesecima za intervencije kod prometnih nezgoda a možda bi tu mogao biti i punkt dodatnog sezonskog tima hitne medicinske pomoći.
Dislocirani timovi hitne pomoći su potrebni za trajanja glavne turističke sezone i to osobito prema Općini Baška, Općini Dobrinj, Općini Omišalj.
Jedinice lokalne samouprave i Primorsko – goranska županija mogu zajednički pokrenuti program stambenog zbrinjavanja deficitarnih kadrova u medicinskoj struci. Na isti način zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova moglo bi se pokrenuti stambeno zbrinjavanje policijskih službenica i službenika na otoku. Mi na otoku ne možemo utjecati na plaće koje bi zbog viših troškova života trebale biti kod nas više nego na nekim drugim područjima Republike Hrvatske ali možemo kroz besplatno stanovanje pridonijeti većoj vrijednosti tih plaća.

Promet na moru
Na moru, u pomorskom prometu se bilježi znatno povećanje plovidbe dnevnih čartera, uglavnom glisera pa raste i broj opasnih situacija, osobito glisiranja na premaloj udaljenosti od obale. Taj će problem u narednim godinama eskalirati i tu treba razmišljati o mogućim rješenjima učinkovite kontrole ne samo većom prisutnošću pomorske policije i kapetanije na moru već možda i postavljanjem radarskih kamera na određenim punktovima i sličnim rješenjima moderne tehnologije.
More se kao medij za rasterećenje cestovnog prometa izuzetno slabo koristi. U usporedbi s ostalim pomorskim zemljama na Mediteranu i u Skandinaviji naš dužobalni linijski promet, morski promet između otoka u javnom linijskom prijevozu u našoj županiji slabo je razvijen. Ljetne brzobrodske linije povezane s kopnenim autobusnim linijskim prijevozom, linije malim trajektima za prijevoz biciklista i motorista između kopna i otoka , otoka i otoka, znatno bi pridonijele rasterećenju glavnih cestovnih prometnih pravaca. U tom smislu smo čak otišli i korak u natrag u odnosu na vrijeme kad su Šilo i Crikvenica bili povezani trajektnom linijom kao i Baška sa Senjom i Loparom.
I u ovom slučaju struka i primjeri dobre prakse u zemlja s kojima se volimo uspoređivati mogu ponuditi kvalitetna rješenja.

Prometne nesreće na otoku Krku
Na kraju se treba osvrnuti i na crnu bilancu stradavanja u prometu na otoku Krku. Posebno žalosti stradanje mladih vozačica i vozača ali i svih drugih dobnih skupina. Preventivne represivne mjere nisu popularne ali mogu spasiti nečiji život. Osobito se to odnosi na sustavnu kontrolu motociklista koji nerijetko upravljaju neregistriranim vozilom bez odgovarajuće vozačke dozvole, ne nose zaštitnu kacigu, nemaju istaknutu registarsku pločicu i slično. Jednostavno će se morati raditi ciljane kontrole prometa na određenim lokacijama u određeno vrijeme i prema ciljanim, najugroženijim i najopasnijim sudionicima u prometu. To su u prvome redu motociklisti i vozači romobila.
Naravno da na duži rok treba planirati i uvesti sustav učenja prometne kulture i vještine upravljanja vozilima već od najranijeg uzrasta u osnovnim školama. Po ovom pitanju od velike pomoći može biti tješnja suradnja Županijskog savjet za sigurnost prometu s jedinicama lokalne samouprave i ravnateljima osnovnih škola.
Ovim putem upućujemo apel svim nadležnim tijelima da zajedno s nama već od sutra sjednu za stol i pomognu nam u rješavanju ovih pitanja.

Tonči Hrabrić HSP
Darijo Vasilić PGS
Nedo Pinezić Unija Kvarnera