Županijska skupština
Primorsko-goranske županije
KLUB ČLANOVA AM-UK
Rijeka, 02.12.2024.
Županijska skupština
Primorsko-goranske županije
n/r predsjednika
gdina. Marka Borasa Mandića
Adamićeva 10, 51000 Rijeka
PREDMET: Zahtjev za dopunom dnevnog reda 32. sjednice Županijske skupštine
Primorsko-goranske županije
- podnosi se
Poštovani,
Sukladno članku 127. stavku 1. i 2. i članku 93. stavku 1. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije ("Službene novine“ broj 26/09, 16/13, 25/13-pročišćeni tekst i 4/21), Klub članova Akcija mladih–Unija Kvarnera predlaže da se dnevni red 32. sjednice Županijske skupštine Primorsko-goranske županije sazvane za 5. prosinca 2024. godine dopuni slijedećom točkom: „PRIJEDLOG DEKLARACIJE O ZAŠTITI TRADICIONALNOG OBITELJSKOG SMJEŠTAJA U TURIZMU“.
Materijal po predloženoj dopuni dostavlja se u prilogu.
S poštovanjem,
Predsjednik Kluba AM-UK
Mario Alempijević
Županijska skupština
Primorsko-goranske županije
KLUB ČLANOVA AM-UK
Rijeka, 02.12.2024.
Županijska skupština
Primorsko-goranske županije
n/p predsjednika Marka Borasa Mandića
Na temelju članka 93. stavka 1. Poslovnika Županijske skupštine („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 26/09, 16/13, 25/13 - pročišćeni tekst i 4/21) upućujemo prijedlog materijala:
PRIJEDLOG
DEKLARACIJE O ZAŠTITI TRADICIONALNOG OBITELJSKOG SMJEŠTAJA U TURIZMU
Predsjednik Kluba AM-UK
Mario Alempijević
I. PRAVNI OSNOV
Člankom 93. stavkom 1. Poslovnika Županijske skupštine („Službene novine Primorsko- goranske županije“ broj 26/09, 16/13, 25/13- pročišćeni tekst i 4/21; dalje u tekstu: Poslovnik) propisano je da pravo podnositi prijedlog akta ima svaki član Skupštine, Klub članova Skupštine, radno tijelo Skupštine i Župan (dalje u tekstu: ovlašteni predlagatelj), osim ako zakonom, drugim propisom, Statutom ili ovim Poslovnikom nije propisano da prijedlog može podnijeti samo određeno tijelo ili određeni broj članova Skupštine.
Člankom 28. stavkom 1. točkom 22. Statuta Primorsko-goranske županije („Službene novine“ broj 23/09, 9/13, 25/13 – pročišćeni tekst, 5/18, 8/18 - pročišćeni tekst, 2/20 i 4/21) propisano da da Skupština donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga Županije.
Člankom 84. Poslovnika propisano je da u okviru svog djelokruga Županijska skupština donosi Statut, Poslovnik, Proračun, polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna, odluke, pravilnike, rješenja, druge opće i pojedinačne akte i zaključke.
II. OBRAZLOŽENJE
1. POVIJEST HRVATSKOG TURIZMA POČINJE SA SMJEŠTAJEM U DOMAĆINSTVU
I za vrijeme Dubrovačke republike također je postojao neki način obiteljskog smještaja jer u Dubrovniku nije bilo oficijelnog konačišta no ipak su razni trgovci, putnici iz dalekih zemalja boravili i odsjedali kod dubrovačkih obitelji koje su im za neku naknadu izdavale svoje domove. U Dubrovnik su dolazile mnoge važne osobe, ali vrijedno je spomenuti da prvi pisani trag od nekog tko je boravio kod neke dubrovačke obitelji a koji se može usporediti sa onim što je današnje moderno „izdavanje soba“ dogodio se 24. svibnja 1818 godine kad je Dubrovnik posjetio austrijski Car Franjo I . Car je tom prilikom odsjeo u kući obitelji Gozza i ostavio pisani trag o svom boravku koji bi se mogao usporediti sa današnjim ocjenjivanjem smještaja na društvenim mrežama. Ovakvih primjera je bilo u svim poznatim zimovalištima i ljetovalištima gdje se je smještaj razvijao razvojem same potražnje. Obiteljski smještaj je bio prvi smještaj i ostao je u funkciji od početka razvoja suvremenog turizma do današnjih dana. Danas zvuči nevjerojatno da su vlasti u FNRJ i SFRJ poticale smještaj u domaćinstvu, tadašnju „kućnu radinost“ kao i da su ovim smještajem sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća upravljala turistička društva. Tajnici turističkih društava su obilazili domaćinstva i „kategorizirali“ kapacitete, podučavali građane pružatelje usluga smještaja u domaćinstvu. Redovito su se održavali „skupovi iznajmljivača“ pred sezonu. Nakon sezone su se također „iznajmljivači“ okupljali na poziv turističkog društva, organizirali su se i izleti, radne akcije za uređenje mjesta, parkova i plaža.
2. DRUŠTVENA HOTELSKA PODUZEĆA I OBITELJSKI SMJEŠTAJ
Ulogu recepcije „kućne radinosti“ početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća preuzimaju društvena hotelska poduzeća. Preko njih ide i organizirani plasman smještajnih kapaciteta, potpisuju se alotmanski ugovori. Temeljem takve suradnje mnogi su djelatnici tadašnjih hotelskih poduzeća izgradili svoje obiteljske kuće. Dapače hotelska poduzeća su aktivno sudjelovala u stambenom zbrinjavanju svojih djelatnika a država je plasirala namjenske „turističke kredite“. Korisnici tih stambenih kredita bili su u obavezi kod izgradnje kuće planirati i smještajni kapacitet za turiste. Tradicionalno niske plaće u turizmu nadopunjavale su se prihodom kroz „kućnu radinost“ ali i plasmanom poljoprivrednih proizvoda putem „tržnog otkupa“ od strane hotelskih poduzeća. Na taj su način hoteli osiguravali kvalitetne djelatnike koje su još i stipendirali kod školovanja i zapošljavali na neodređeno. Višak radnih sati iz sezone raspoređivao se na zimske mjesece, što se uglavnom odnosilo na 3 do 4 mjeseca, jer su tada hoteli imali dužu sezonu nego danas.
3. POVRATAK TURIZMA NAKON RATA
Nakon svakog rata na ovim prostorima, turizam bi bio doveden na „niske grane“. Tako je bilo osobito nakon 2. svjetskog rata i Domovinskog rata. U ratovima, osobito Domovinskom, gosti obiteljskog smještaja bili su izuzetno angažirani kao lobisti za priznavanje neovisnosti Republike Hrvatske, sakupljali su humanitarnu pomoć, udomili su prognanike i izbjeglice, pomagali su čak i novčano svoje domaćine, prvi su se vratili kao turisti u Hrvatsku po završetku rata.
4. OBITELJSKI SMJEŠTAJ U SUVERENOJ HRVATSKOJ
Obiteljski smještaj u kućanstvima (kuće/stanovi za iznajmljivanje, turistički apartmani, sobe) čini danas gotovo polovicu raspoloživog, statistički registriranog, komercijalnog smještajnog kapaciteta Hrvatske. Radi se o smještaju različite kvalitativne razine i reprezentativnosti u vlasništvu osoba neujednačene osposobljenosti za pružanje turističko-ugostiteljskih usluga. U suverenoj Republici Hrvatskoj obiteljski smještaj nastavlja sa stečenim pravima uz povremene „eksperimente“ vladajućih struktura. Tako je bilo uvedeno plaćanje boravišne pristojbe i poreza po noćenju, nakon što smo još sedamdesetih godina prošlog stoljeća imali paušal. Pokušalo se je i ograničiti maksimalan broj postelja na 6, uvjetovati mogućnost poslovanja obaveznim posredovanjem domaćih agencija, pokušavalo se je nametnuti „industrijsku“ cijenu, vode, smeća, električne energije, energetske certifikate, još se pokušava nametnuti dodatno plaćanje RTV pretplate kao odgovor na brojna pitanja regulacije ove djelatnosti, priznavanja njenog značaja i borbe za smanjenjem sivog tržišta , 1997. se osniva prva strukovna organizacija obiteljskog smještaja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori u Rijeci. 2008. se osniva nacionalna Zajednica obiteljskog smještaja i turizama HGK. 2010. strukovna organizacija mijenja svoj naziv kao Zajednica obiteljskog turizma – ZOT HGK. 2014. u suradnji sa Ministarstvom turizma ZOT sudjeluje u izradi prvog Nacionalnog programa unapređenja obiteljskog smještaja. Ova svojevrsna strategija razvoja obiteljskog smještaja dio je Strategije razvoja turizma RH.
Ponuda obiteljskog smještaja, ponajviše zbog broja raspoloživih smještanih jedinica, ali i zbog mogućnosti stjecanja primarnog, sekundarnog ili tercijarnog izvora prihoda ponajviše za velik broj stanovnika hrvatskog priobalja, predstavlja nezaobilazan segment hrvatske turističke ponude. Riječ je o objektima smještajne ponude relativno malog kapaciteta koji omogućavaju individualizirani pristup gostu u kojem on/ona ne predstavlja samo broj, već ima svoje ime i osobnost, svoje navike i potrebe koje valja zadovoljiti. Nadalje, riječ je o objektima smještajne ponude u kojoj uređenje interijera i eksterijera, kao i mogućnost spravljanja obroka na tradicionalan i/ili autohton način, sve više privlači brojne potrošače iz sfere turizma posebnih interesa koji, uz aktivan odmor, žele ne samo upoznati kulturu života i rada lokalne zajednice, već i sudjelovati u različitim aktivnostima karakterističnim za lokalno podneblje.
Ugošćavanje turista manirom dobrog prijatelja ima stoljetnu tradiciju na području Republike Hrvatske i Primorsko-goranske županije. Na osnovama te tradicije hrvatski turizam profilirao je našu zemlju kao zemlju dobrih domaćina. Kroz dugu povijest kroz sva dosadašnja društvena uređenja, "kućna radinost", "privatni smještaj", "smještaj u domaćinstvu", "obiteljski smještaj" bili su jedna od glavnih poluga za opstojnost stanovništva na gospodarski i demografski deficitarnim područjima. Područja s tradicijom obiteljskog smještaja sačuvala su stanovništvo, ostvarila demografski oporavak, razvila komunalnu infrastrukturu, podigla društveni i životni standard svojim mještana i unaprijedila kvalitetu života stanovnika.
Primorsko – goranska županija ima najdužu tradiciju u organizaciji obiteljskog smještaja. Još 1997. je upravo u našoj županiji organizirana prva strukovna organizacija – Strukovna skupina obiteljskog smještaja i to pri Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Rijeka. Tada je prvi puta „rođen“ pojam „obiteljski smještaj“. Od tada u radu Turističkog vijeća Turističke zajednice Kvarnera kao i u turističkim vijećama svih turističkih zajednica općina i gradova u PGŽ participiraju i predstavnici obiteljskog smještaja. Skupština Primorsko – goranske županije je još 2008. godine pokrenula projekt unapređenja obiteljskog smještaja u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci. 2010. godine Skupština Primorsko – goranske županije je ovaj projekt pod nazivom „Kvarner family“ predala na upravljanje Turističkoj zajednici Kvarnera.Prema podacima iz 2023. godine, od ukupno 204.733 postelje u komercijalnom smještaju na domaćinstva otpada 123.000 postelja. Obiteljski smještaj sudjeluje s 45% ostvarenja u ukupnom turističkom prometu Primorsko – goranske županije. U prihodima od tako zvanog drugog dohotka od iznajmljivanja smještaja turistima participira 80.000 stanovnika na cijelom prostoru Primorsko – goranske županije što čini 1/3 ukupnog stanovništva. Zbog svega navedenog očuvanje tradicionalnog obiteljskog smještaja od strateškog je značaja za PGŽ.
Upravo iz svih gore navedenih razloga predlaže se Skupštini Primorsko-goranske županije usvajanje predložene Deklaracije.
III. SREDSTVA POTREBNA ZA PROVEDBU AKTA
Za provođenje ovog akta nije potrebno osigurati dodatna sredstva u Proračunu Primorsko-goranske županije za 2024. godinu.
IV. PRIJEDLOG ZAKLJUČKA
Na temelju članka 28. stavka 1. točke 22. Statuta Primorsko-goranske županije („Službene novine“ broj 23/09, 9/13, 25/13 - pročišćeni tekst, 5/18, 8/18 – pročišćeni tekst, 2/20 i 4/21) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije („Službene novine" broj 26/09, 16/13, 25/13 - pročišćeni tekst i 4/21), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 32. sjednici održanoj ______.2024. godine donijela je
Z a k l j u č a k
1. Donosi se Deklaracija o zaštiti tradicionalnog obiteljskog smještaja u turizmu.
(Deklaracija je sastavni dio ovog Zaključka)
2. Deklaracija iz točke 1. ovog Zaključka dostavit će se nadležnom resornom Ministarstvu turizma i sporta.
Na temelju članka 28. stavka 1. točke 22. Statuta Primorsko-goranske županije („Službene novine“ broj 23/09, 9/13, 25/13 - pročišćeni tekst, 5/18, 8/18 – pročišćeni tekst, 2/20 i 4/21) i članka 84. Poslovnika Županijske skupštine Primorsko-goranske županije („Službene novine" broj 26/09, 16/13, 25/13 - pročišćeni tekst i 4/21), Županijska skupština Primorsko-goranske županije na 32. sjednici održanoj ______.2024. godine donijela je
DEKLARACIJU
O ZAŠTITI TRADICIONALNOG OBITELJSKOG SMJEŠTAJA U TURIZMU
Članak 1.
Pružanje turističkog smještaja kod domaćina se mora tretirati kao strateška grana razvoja hrvatskog turizma.
Članak 2.
Obiteljski turistički smještaj gdje turist boravi kod domaćina mora ostati porezno tretiran kao do sada, bez novih nameta i bez povećanja trenutnih nameta.
Članak 3.
Domaćin - pružatelj usluga u turizmu treba dobiti posebni povlašteni porezni tretman, vodeći računa o značaju tog vida turističke ponude.
Članak 4.
Jedinice lokalne samouprave, odnosno njihova predstavnička tijela moraju biti jedini ovlašteni vezano za određivanje visine paušalnog iznosa po smještajnoj jedinici.
Članak 5.
Postojeći prijedlozi zakona kojima se želi regulirati navedena materija trebaju se povući iz saborske procedure i vratiti na usuglašavanje sa zainteresiranom zajednicom prvenstveno s udrugama koje okupljaju male iznajmljivače i turističke djelatnike u obiteljskom turizmu.
Članak 6.
Ova Deklaracija objavit će se u „Službenom novinama Primorsko-goranske županije“.