Na današnjoj tiskovnoj konferenciji predstavnici Liste za Rijeku i Unije Kvarnera predstavili su inicijativu kojom bi se uveo učinkovitiji model upravljanja riječkom obalom. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti. Kako je istaknuo predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić, grad Rijeka je teritorijalnim preustrojem iz 90-tih prvo odsječen na sjeveru,
a zatim i prema moru s obzirom da tim prostorom ne upravlja grad nego država, odnosno Lučka uprava Rijeka. Upravo to smatra jednom od najvećih prepreka jačeg razvoja grada.
– Grad Rijeka jedini u Hrvatskoj ne upravlja svojim obalnim prostorom nego to radi državna ustanova. Radi se o potencijalno najvrijednijem gradskom prostorom s velikim razvojnim potencijalom za investicije u poslovne zone, marine, stambenu izgradnju, ugostiteljstvo i komunalne vezove koji Rijeci nedostaju. Glavnina te zone stoji neiskorištena, njom upravlja državna ustanova i to je danas glavna prepreka potpunog otvaranja grada moru. Švorinić je istaknuo kako postojeći sustav u kojem gotovo cijelom dužinom gradske obale upravlja državna ustanova Lučka uprava Rijeka nije dao rezultate. Rijeka i dalje zaostaje u odnosu na konkurentske luke po pitanju prekrcaja tereta. Istovremeno zaostaje u odnosu na domaće luke po pitanju valorizacije lučkog područja županijskog i lokalnog značaja.
– Najevidentniji primjer je stanje u ‘staroj luci’ ili putničkoj obali u kojoj odavno nema prekrcajnih operacija ali ni novih investicija. Nema nikakve logike da tim prostorom i dalje upravlja upravlja država umjesto Grada Rijeke, zaključuje Švorinić koji je ponudio i moguća rješenja kroz reviziju granica lučke uprave ili ‘denacionalizaciju’ prostora kojim sada upravlja državna lučka uprava, a nije vezan uz lučki promet od strateškog značaja za državu.
– Drugo moguće rješenje bilo bi u osnivanju nove ustanove za upravljanje dijelom luke od županijskog i lokalnog značaja, a kojom bi upravljala lokalna i regionalna samouprava, istaknuo je. Dopredsjednik Unije Kvarnera Đanino Sučić rekao je kako Unija Kvarnera smatra da se resursima treba raspolagati na onoj razini upravljanja koja je najoptimalnija i najbliža svakodevnoj problematici.
– Hrvatska već dugi niz godina pokušava donijeti novi zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, po svemu sudeći teško da će i u mandatu ove vlade biti donesen novi zakon. Kao i mnoge stvari u Hrvatskoj, povijesno nasljeđe, geografske sepcifičnosti i mnoge druge različite karakteristike teško je „ukalupiti“ u jedan zakon koji bi pravedno i ravnomjerno rješavao neke specifične probleme u cijeloj Hrvatskoj, istaknuo je Sučić koji smatra kako je ova iniciativa provediva i bez zakonskih izmjena ali paralelno treba i poboljšati zakon. Probleme treba delegirati na regionalnu ili lokalnu razinu na kojoj se može najbolje riješiti problem. To potvrđuje i primjer lučkih uprava na području PGŽ u kojima postoji puno veća razina suradnje lokalne, regionalne i državne razine vlasti nego što je to slučaj u Rijeci gdje cijelim područjem upravlja isključivo državna ustanova. U Listi za Rijeku i Uniju Kvarnera najavili su da osim politike, odnosno gradske i županijske razine vlasti u rješavanje ovog problema namjeravaju uključiti i struku čiju podršku očekuju.